Zasnivanje travnjaka i održavanje

       Travnjaci su, za baštovane, jedno od najpopularnijih delova u bašti i to sa dobrim razlogom. On može okupiti zajedno druge elemente u bašti u jednu skladnu, harmoničnu celinu. Prekrasni travnjak, ravan i gust kao golf teren, je san svakog baštovana. To može postati stvarnost ako stvorite najbolje moguće uslove za njegov rast.

       Položaj i priprema zemljišta, nivelisanje i tehnike sejanja su važne rane mere nege dok se mladi travnjak ne oformi. Ali opšta slika može biti perfektna samo sa redovnim održavanjem. Treba imati na umu da su tri stvari od odlučujućeg značaja za travnjak kakvom težimo: sunčano mesto, temeljna i kvalitetna obrada zemljišta i redovna nega.

TEHNIKE ZASNIVANJA TRAVNJAKA

PRIPREMA TERENA

       Novi travnjaci mogu biti napravljeni u bilo koje doba godine, izuzev zime, ali se preferira period od početka septembra do kraja oktobra, kao i period mart – april. Bez obzira kada odlučite da pravite novi travnjak, postoji nekoliko koraka koji moraju biti ispraćeni ako želite, a sigurno da želite, kvalitetan travnjak. Prvi korak je priprema terena. Uloga pripreme terena je čišćenje od otpadaka, rastresanje zemljišta, uklanjanje korova i đubrenje zemljišta.

       Priprema se izvodi kultivatorom ili ručno, ašovom. Cilj je dobijanje finog, rastresitog zemljišta u kome mlada biljka ima optimalne uslove za rast. Iz zemljišta izbacujemo sav otpad u vidu kamenja, većih grudvi zemlje, korenja itd. Uništavanje korova se može vršiti ručno, čupanjem korovske biljke sa korenom ali i hemijski, korišćenjem totalnih herbicida. Na tržištu se nalazi mnogo takvih preparata (Glifosat, Glifosav...) kojima se isprska stari travnjak, sačekamo da sve biljke uvenu, obradimo zemljište i posle 20 – ak dana sejemo novu travu.

Da bi povećali hranjivu vrednost zemljišta posle obrade poželjno je dodati pregorelog stajnjaka. pred samo setvu se vrši fino ravnanje terena grabuljama.

SEJANJE TRAVNJAKA

       Postoji više vrsta travnjaka i samim time i više vrsta smeša trava. Postoje smeše za osunčani deo bašte i za hladovinu, smeše za visoko kvalitetan travnjak, za “običan“ travnjak i one koje sadrže semena cveća pa daju izgled divlje livade itd. Za manje površine i travnjake oko kuće biramo smeše 5-8 vrsta trava u kojima dominiraju Engleski ljulj (Lolium perenne), prava livadarka (Poa pratensis) i crveni vijuk (Festuka rubra). Kod kvalitetnog semena potrebno je oko 30g semena po m2. Na fino usitnjeno i iznivelisano zemljište se seje trava ručno ili mašinski i to polovina semena u jednom pravcu a druga polovina u drugom pravcu. Posle toga grabuljama zatrpavamo seme na dubinu 1-2cm a zatim metalnim valjkom ili buretom napunjenim vodom ili peskom sabijamo zemljište kako bi seme došlo u što bolji kontakt sa tlom. Tom merom osiguravamo brže i ujednačenije nicanje. Zalivanje se vrši neposredno posle sejanja ili kasnije ako je tlo vlažno i to finim mlazom vode da bi izbegli pomeranje semena. Ukoliko je suvo vreme, redovnim zalivanjem u ovoj fazi i neposredno posle nicanja ćemo osigurati ravnomerno i brzo formiranje travnatog pokrivača dok se trava ne razvije i pusti koren kada će se i količina vode osetno smanjiti. Ne sme se dozvoliti da se zemljište u području u kome je seme (1-2 cm) osuši. Posle 10-20 dana pojaviće se i prve vlati trave. Važno je napomenuti da je u cilju bržeg nicanja i dobijanja kvalitetnog travnjaka potrebno posle setve dodati mineralno đubrivo za travnjake sa oko 20% azota u količini od oko 30 kg/1000 m2. Sa prvim košenjem ne treba žuriti, treba dozvoliti travi da se dovoljno razvije a noževe na kosačici treba za prvo košenje postaviti na veći nivo.

BUSENOVANJE TRAVNJAKA

       Busenovanje je drugi način zasnivanja travnjaka koji podrazumeva skidanje specijalnim mašinama veštački posejane trave i nanošenje u rolnama na željenu površinu. Ovu meru preduzimamo kada za kratko vreme želimo lep i kvalitetan travnati pokrivač a materijalna strana nam nije od presudnog značaja. Prednosti ovakvog načina zasnivanja travnjaka su:

  - ravnomerna gustina i lep vizuelni doživljaj

  - postavljanje je brzo i po ovakvom travnjaku se možete prošetati već sutradan

  - busen uglavnom ne sadrži korove

       Postavljanje busena ima i izvesne nedostatke a to su :

  - veoma skup način formiranja travnjaka

  - postavljanje busena je fizički teže od sejanja

       Priprema terena se vrši na isti način kao i kod sejanja. Busen može da izdrži nekoliko dana po isporuci u rolnama ako ga isprskamo vodom ili ga stavimo u hladovinu. Rolne treba da budu sveže i ne smeju sadržavati buđ. Takođe, rolne treba da budu kompaktne i da se ne rasipaju. Postavljamo ih tako što ih nabijamo jednu do druge i dok ne pokrijemo celu površinu. Posle toga je potrebno da pređemo travnjak valjkom i da ga dobro zalijemo. Iskidani busenovi i oni nepravilnog oblika se koriste za krajeve travnjaka i oko žbunova ili drveća. Posle dve nedelje može da se prvi put ošiša a nakon mesec dana izgleda kao prirodni travnjak. Redovno zalivanje u ovom periodu se podrazumeva.

TEHNIKE ODRŽAVANJA TRAVNJAKA

       Zasnivanjem travnjaka, sejanjem ili busenovanjem, uradili smo tek pola posla koji nam je potreban da bi postigli cilj a to je lep i negovan travnjak. Kako bi ostvarili cilj treba uložiti mnogo truda u njegovo održavanje. U najvažnije mere nege spadaju: košenje, đubrenje, grabuljanje i čišćenje, zalivanje, aeracija, popunjavanje praznih mesta i zaštita od korova i štetočina.

KOŠENJE TRAVNJAKA

       Košenje travnjaka spada u najvažniju, a kod nas često i jedinu meru nege travnatog pokrivača. Da bi znali koliko često kositi moramo se upoznati sa intenzitetom rasta trave tokom godine. U početku vegetacije (mart) trava raste sporo, u aprilu brže da bi u maju dostigla svoj maksimum. Krajem avgusta ponovo počinje intenzivnije rasti da bi sredinom septembra ponovo usporila sa rastom. Prema tome, najveći broj košenja imamo od sredine aprila do sredine maja ( jednom do dvaput nedeljno) a u leto i jesen kosi se ređe. Poslednje košenje u godini se obavlja početkom novembra da trava ne uđe u zimu previsoka jer bi to uzrokovalo njeno trulenje. Visina košenja takođe zavisi od doba godine pa tako kosimo na veću visinu leti kada je vreme vruće i suvo, radi boljeg čuvanja vlage u zemljištu i boljeg razvoja korena a u proleće i jesen se kosi kraće (2,5 – 3,0 cm) da bi se podstaklo bokorenje. Po pravilu, košenjem ne treba odstraniti više od trećine površine lista. Kad god je to moguće, treba izbegavati košenje vlažne trave jer time pravimo veću štetu nego korist.

       U puno slučajeva se postavlja pitanje da li uklanjati pokošenu travu. Savet bi bio da se pri košenju vlažne i visoke trave otkos obavezno pokupi jer u suprotnom dolazi do stvaranja sloja suvih organskih otpadaka koji sprečavaju svetlost, vazduh i vodu da prodiru u dublje slojeve. Ako se trava redovno kosi i po suvom vremenu, pokošenu travnu masu možemo ostaviti jer je time koristimo kao đubrivo.

       Na tržištu imamo veliki izbor kosačica koji se pokreću na elektro ili benzinske motore. Tip kosačice najčešće prilagođavamo veličini dvorišta. Prednost treba dati cilindričnim kosačicama sa nožem koji se kreće u krug jer izazivaju manja oštećenja na travi. Podrazumeva se da noževi moraju biti uvek naoštreni. Za ivice travnjaka koristimo tzv. trimere koji imaju plastičnu nit ili makaze za travu za manje površine.

ĐUBRENJE TRAVNJAKA

       Đubrenje je, takođe, jedna od najvažnijih mera za održavanje travnjaka koju nikako ne smemo izostaviti. Naime, redovnim košenjem otežavamo usvajanje hranjivih materija fotosintezom pa taj nedostatak moramo nadoknaditi đubrenjem. Da bi znali kako i kada đubriti moramo znati ulogu pojedinih makro i mikroelemenata.

       Azot (N) utiče na brzu regeneraciju travnjaka, povećava otpornost trava na hladnoću i sušu, podstiče razvoj lista i korena, bokorenje i pojavu lepe zelene boje.

       Fosfor (P) utiče na razvoj korena i bitan je za početni rast trave.

       Kalijum (K) utiče na bokorenje, rast korena i gustinu travnjaka, povećava otpornost trava prema bolestima.

       Prvo prihranjivanje u toku godine treba obaviti u periodu februar-mart kada trava intenzivno bokori i to đubrivima koja sadrže najviše azota. Tom merom, takođe, podstičemo razvoj zelene mase. Takav postupak treba ponoviti u septembru-oktobru kada trave ponovo bokore. Primena NPK đubriva u jesen, podstiče se snažan razvoj korenovog sistema i priprema travnjak za zimu. Sve u svemu, đubri se dva do tri puta godišnje sa po 20g/m2.

       Mineralna đubriva se rasturaju ručno ili mašinski po celom travnjaku vodeći računa da se ne primeni veća koncentracija od dozvoljene jer će se uništiti trava na tim mestima. Ne sme se đubriti po vlažnom vremenu jer se granule lepe za listove oštećujući ih. Radi sigurnosti, posle đubrenja je potrebno obilno navodnjavanje kako bi se granule otopile. Na tržištu se nalaze đubriva za travnjake različitih proizvođača za pojedine periode godine.

       Đubriti se može i organskim đubrivima, stajsko đubrivo, kompost itd. Ako koristimo stajnjak, sme se koristiti samo pregoreli, odležali stajnjak koji sigurno ne sadrži semenke korova.

NAVODNJAVANJE TRAVNJAKA

       Sa navodnjavanjem počinjemo na proleće pa sve do jeseni. Intenzitet navodnjavanja zavisi od vremenskih uslova. Suviše često navodnjavanje uslovit će nežnu i bledozelenu travu sa plitkim i slabim korenom. Sa druge strane, retko navodnjavanje će dovesti do razvoja korova i trava će početi da žuti, to se naročito odnosi na periode letnjih vrućina. Pravilo je da se zaliva ređe ali većim količinama vode a u toku letnjih vrućina samo ujutro, uveče ili tokom noći. U svakom slučaju ne bi trebalo zalivati pre nego se osuši površina zemljišta. Kontrola se može izvršiti uzimanjem uzorka zemlje sa dubine od 10-15 cm. Ako je zemlja vlažna sve je u redu, ne sme biti ni suva ni suviše mokra.

       Pokretni sistemi za zalivanje su praktičniji za manje travnjake i dvorišta zato što su jeftini, lako se montiraju i prenose. Sastoje se iz izvora vode, creva i jednog ili više rasprskivača, pri tom je povoljnije rešenje da ispuštaju samo vodenu maglu. Stacionarni sistemi su mnogo složeniji i kod njih su cevovod i rasprskivači ukopani u zemlju, programirano se raspršuju tačno određene količine vode i u prethodno podešeno doba dana. Funkcioniše bez prisustva čoveka, nema svakodnevnog pomeranja creva, namenjen je velikim površinama, fudbalskim i golf terenima i postavljaju ga stručne službe.

       Ukrasni, kvalitetni travnjaci ne trpe nedostatak vode, naročito u letnjim mesecima, tako da je bitno postaviti sistem koji obezbeđuje dovoljno vode celoj površini travnjaka.

GRABULJANJE TRAVNJAKA

       Grabuljanje je najjednostavnija mera za održavanje travnjaka ali zahteva mnogo radne snage. Tokom godine se na površini travnjaka stvara jedan sloj mrtve organske materije koji guši travnjak a sastoji se od pokošene trave, mahovine, lišća, grančica itd. On onemogućava prodor vazduha, hraniva i vode do korena trava. Naročito se ovaj problem javlja u rano proleće, na početku vegetacione sezone. Grabuljama se taj otpad sakuplja a jačim pritiskom se ujedno vrši cepanje bokora kao i pospešivanje površinske aeracije. Leti se ovom merom kida korenje korova a na jesen skupljanje lišća i grančica.

AERACIJA TRAVNJAKA

       Na svim travnjacima tokom godine dolazi do zbijanja zemljišta usled gaženja, kiše i drugih faktora. U takvim uslovima koren trave ne može normalno da se razvija što utiče i na izgled nadzemnog dela biljke. Ona ne prima dovoljno hrane, odbacuje deo listova a vremenom i ugiba. Pri tome sasušeni i odumrli delovi biljaka zatvaraju prolaze za kiseonik, vodu i hraniva. Aeracijom se buši zemljište odnosno vade se čepovi i tako stvaraju kanali za vodu i vazduh, razbija se zbijenost tla što poboljšava drenažu i aeraciju i podstiče rast novih korena.

       Aeracija se izvodi jednom godišnje i to obično u aprilu ili septembru, specijalnim mašinama tzv. aeratorima na velikim površinama ili običnim vilama na malim površinama. Aeraciju kao meru prati podsejavanje travnjaka i nivelisanje terena smešom treseta i peska tzv. top – dressing što sve stvara najbolje uslove za nicanje i razvoj trava.

NIVELACIJA TERENA

       Za pravilno održavanje travnjaka dobar preduslov je da on bude ravan. Kosilica na ispupčenim mestima uzrokuje oštećenja zbog niskog sečenja . Tako oštećenom travnjaku treba dosta vremena da se regeneriše. Sa druge strane na udubljenjima se skuplja voda što dovodi do slabljenja trave. Mere koje možemo preduzeti da bi predupredili ovakvo stanje su tzv. top-dressing (nivelacija) i valjanje travnjaka. Valjanje se sprovodi valjkom srednje težine i to po vlažnom zemljištu. Obično je to korisno u proleće kao jedna od mera koja prati prvo prolećno grabuljanje. Top-dressing je mera koja podrazumeva popunjavanje neravnina smešom koja se sastoji od peska i treseta ili peskovite humusne zemlje. Uglavnom se radi u jesen posle aeracije kako bi se smešom popunile rupe nastale radom aeratora. Da bi se izbeglo gušenje trave, materijal se grabuljama unese u busen u vrlo tankom sloju. Veća udubljenja i ispupčenja se koriguju skidanjem ili dodavanjem zemlje ispod busena trave. Ukoliko je reč o dosta oštećenim travnjacima postupak se ponavlja u toku cele vegetacije. Rezultat je snažan i gust travnjak.

POPRAVLJANJE OŠTEĆENJA NA TRAVNJACIMA

       Šarolik, neravan ili loše pokriven travnjak ne izgleda atraktivno i veoma ga je teško kositi. Travnjaci u mnogim baštama se mnogo više gaze i na razne druge načine oštećuju nego što to mogu da podnesu. Zbog toga se javljaju mnoga oštećenja kao što su ispupčenja i udubljenja, žute fleke, ogoljena mesta. Neka od tih oštećenja su mala i sama se obnavljaju dok je za veća potrebno preduzeti određene mere kako bi se povratio prirodni izgled travnjaka.